Press CliPping
Zemunska gimnazija obeležava 150 godina postojanja
15.Okt.2008, Izvor: Radio Televizija Vojvodine
ZEMUN - Zemunska gimnazija, jedna od najstarijih obrazovnih ustanova u Srbiji, danas će svečanom akademijom u teatru "Madlenijanum" obeležiti 150 godina rada.
Obeležavanje značajnog jubileja započeto je 9. oktobra izložbom "Izdavačka delatnost škole", a koncertom hora "Viva Voks" u svečanoj sali gimnazije, 23. oktobra biće završen mesec posvećen godišnjici.
Gimnazija je osnovana 23. septembra 1858.godine, ali se Dan škole obležava 15. oktobra, na dan kada je upisana prva generacija gimnazijalaca Prve godine rada, škola je imala 21 učenika i jedan razred, da bi već 1872. imala četiri razreda, a kako je Zemun pripadao Austro-Ugarskom carstvu, zvanični jezik gimnazije bio nemački.
U zgradi Zemunske gimnazije prvobitno je bila smeštena Niža realna škola, koja je 1881. godine prerasla u Veliku realku, a 1895. godine i u realnu gimnaziju.
Radovi
Samo zdanje sagrađeno je 1879. u renesansnom stilu, a radovi na proširenju, koje je bilo neophodno usled povećanog broja učenika, trajali su od 1912. do 1916.godine.
Novi deo prvobitno je trebalo da bude izgrađen u renesansnom stilu, ali je to urađeno u post-secesionističkom, od tada, zgradu sačinjavaju dve građevine koje formiraju atrijum.
Problemi u organizovanju nastave počeli su sa Prvim svetskim ratom i potrajali do 1925. godine, kada je gimnazija svoja vrata otvorila i za devojke.
Gimnazija kakva je danas radi od 1958. godine, a u njoj nastavu pohađa oko 1.250 učenika. Među poznatijim maturantima nalaze se i Sava Šumanović, Nada Dinić, David Albahari, Predrag Koraksić Koraks i mnogi drugi.
Kulturni značaj gimnazije ogleda se i u činjenici da su među profesorima te ustanove Kosta Karamata, poznati helenista Miloš Đurić, kao i vajar i slikar Milan Besarabić.
Biblioteka
U Đačkoj čitaonici, osnovanoj 1911. godine održavane su pesničke i književne večeri, a u školsku biblioteku, koja broji oko 27.000 naslova, obogatilo je 8.000 knjiga koje su gimnaziji poklonili bivši učenici i profesori.
Najbrojniji legat je Spomen biblioteka Jovane Aleksić, a Fond generacije učenika i profesora pomaže gimnaziju i nagrađuje najupsešnije učenike.
Zgrada u kojoj se školuju današnji gimnazijalci proglašena je spomenikom kulture.
Zemunska gimnazija sutra obeležava 150 godina postojanja
Kurir
Izvor: Beta |14. oktobar 2008. 18:01:28
BEOGRAD, 14. oktobra 2008. (Beta) - Zemunska gimnazija obeležiće sutra svečanom akademijom u "Madlenijanumu" 150 godina svog postojanja i rada. Kako se navodi u saopštenju Gradske uprave, povodom proslave tog jubileja otvorena je izložba "Izdavačka delatnost škole" i izložba radova i fotografija gimnazije, a štampana je i monografija. Dodaje se da će biti snimljen i dokumentarni film o sadašnjim i bivšim učenicima i profesorima, koji će biti prikazan u januaru 2009. godine. Aktivnosti povodom obeležavanja 150 godina Zemunske gimnazije trajaće do 23. oktobra, a sutrašnja svečana akademija, kojoj će prisustvovati predstavnici republike, grada i opštine, počinje u 20 sati. Nastavu u zemunskoj gimnaziji danas pohađa 1.220 učenika.
Vek i po Zemunske gimnazije
09.Okt.2008, Izvor: Politika
Osnovana kao treća gimnazija u Srbiji, posle onih u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu, pola veka nakon otvaranja Velike škole u Beogradu. – Izrađena je monografija „Spomenica Zemunske gimnazije 1858–2008” u kojoj su, uz istorijski osvrt na vekovnu tradiciju i spisak đaka, sabrani autorski tekstovi nekadašnjih učenika ove škole.
Zemunska gimnazija, jedna od najstarijih obrazovnih ustanova u Srbiji, simbol prestonice i kulturni spomenik, ove jeseni proslavlja vek i po postojanja i rada. Jubilej će od sutra do kraja meseca biti obeležen izložbom likovnih radova i fotografija, sportskim susretima i muzičkim večerima, a centralna manifestacija zakazana je za 13. oktobar u pozorištu „Madlenijanum”.
Povodom 150. godišnjice izrađena je monografija „Spomenica Zemunske gimnazije 1858–2008” u kojoj su, uz istorijski osvrt na vekovnu tradiciju i spisak đaka, sabrani autorski tekstovi nekadašnjih učenika ove škole.
– Naslovi „Hram znanja”, Davida Albaharija, „Stara dama”, Vesne Libek, i „Zemunska gimnazija jedan od slučajeva u životu”, Dušana Ivanića, našli su mesto u ovoj knjizi, a ona će biti uručena svima koji su pomogli njeno stvaranje – kaže Slavica Janković, urednica monografije.
Ova škola osnovana je kao treća gimnazija u Srbiji, posle onih u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu, pola veka nakon otvaranja Velike škole u Beogradu. U vreme kada je Zemun pripadao Austrougarskoj monarhiji, daleke 1858. godine otvorena je dvorazredna Realna škola u zgradi iz 1786. godine. Učenici su bili deca zanatlija, trgovaca i činovnika, a zvanični jezik škole bio je nemački. Razvoj ove kuće znanja počeo je deceniju kasnije – od Male realke, kako se zvala, do osamdesetih godina 19. veka preko Velike realke iz koje je prerasla u Realnu gimnaziju. Prvi ispit zrelosti posle osmog razreda održan je školske 1900/1901. godine, a zanimljivo je „uputstvo o prisustvu ženskinja k polaganju ispita zrelosti” iz tog vremena.
Na početku prošlog veka škola je već bila u novom zdanju od sedam učionica i 11 kabineta, koje je podignuto 1879. godine, na obodu Zemunskog parka, gde i danas čini deo školske zgrade.
Ovom školom su osim nebrojenih učenika protutnjale i vojske oba svetska rata, posle čega je Realna stala u red beogradskih kao Zemunska gimnazija u kojoj su otvorena dva smera: društveno-jezički i prirodno-matematički. Nju sada pohađa oko 1.400 učenika kojima predaje oko 80 profesora. Najstariji profesor, stogodišnji Milan Besarabić, doajen srpske skulpture koji i danas živi u Novom Beogradu, predavao je likovnu kulturu u ovoj gimnaziji od 1951. do 1957. i bio profesor kasnije poznatim karikaturistima među kojima je i Predrag Koraksić Koraks.
– Jedan od Besarabićevih učenika često je pričao kako je pravo čudo što iz Zemunske gimnazije nije izašao veći broj likovnih umetnika, jer je profesor najveće talente vodio u školsko potkrovlje, improvizovani atelje, gde su radili „večernji akt”. Gledati golo žensko telo tih ranih pedesetih godina 20. veka za gimnazijalce je bilo gotovo nezamislivo. To što su svi postali karikaturisti a ne slikari posledica je činjenice da su više gledali model nego usavršavali slikarstvo – piše Branko Najhold u „Spomenici Zemunske gimnazije”.
Gotovo od osnivanja do danas ova ustanova je obeležje grada, baš u njoj su otvoreni prvi bioskop i aeroklub, a od 1911. godine osnivanjem „Đačke čitaonice” izrasla je u kulturni centar Zemuna. Godinu dana posle osnivanja čitaonice učenici su držali predavanja o mladim pesnicima, kao što je u to doba bio Milan Rakić, onda je na tom mestu osnovan prosvetni klub „Branko Radičević”, pa biblioteka sa čitaonicom i fondom od 27.000 knjiga u kojoj se decenijama održava književno-retorička tribina, koja je ugostila oko sto eminentnih pisaca, profesora univerziteta, književnih kritičara. Oni su u posebnoj povesnici koju ova ustanova čuva upisali svoje utiske.
–Čast mi je da u ovu povesnicu Zemunske gimnazije upišem svoje ime – zabeležio je Matija Bećković, poznati pesnik, dok je rečenicu – „Posle jedne lepe, uzbudljive večeri u ovoj staroj, mudroj kući” – potpisao Duško Kovačević, dramski pisac.
Jubilej zemunske gimnazije
07.Okt.2008, Izvor: RTS
Zemunska gimnazija, jedna od najstarijih obrazovnih ustanova u Srbiji, obeležiće ovog meseca 150. godišnjicu rada. Zgrada Zemunske gimnazije proglašena je spomenikom kulture.
Nastava za 1.250 učenika
Gimnazija kakva je danas radi od 1958. godine, a u njoj nastavu pohađa oko 1.250 učenika. Među poznatijim maturantima bili su Sava Šumanović, Nada Dinić, David Albahari, Predrag Koraksić Koraks i mnogi drugi. Kulturni značaj gimnazije ogleda se i u činjenici da su među profesorima bili Kosta Karamata, poznati helenista Miloš Đurić, kao i vajar i slikar Milan Besarabić.
Centralna manifestacija biće svečana akademija 15. oktobra, u teatru "Madlenijanum", a prethodno će u četvrtak, 9. oktobra, biti otvorena izložba izdavačke delatnosti škole, dok je za kraj proslave predviđen koncert hora "Viva Voks" u svečanoj sali gimnazije, 23. oktobra.
Gimnazija je osnovana 23. septembra 1858. godine, ali se Dan škole obležava 15. oktobra, na dan kada je upisana prva generacija đaka.
Prve godine rada škola je imala 21 učenika i jedan razred, da bi već 1872. godine imala četiri razreda, a kako je Zemun pripadao Austro-Ugarskom carstvu, zvanični jezik gimnazije bio je nemački.
U zgradi Zemunske gimnazije prvobitno je bila smeštena Niža realna škola, koja je 1881. prerasla u Veliku realku, a 1895. godine i u realnu gimnaziju.
Zgrada je sagrađena 1879. godine u renesansnom stilu, a radovi na proširenju, koji su bili neophodni usled povećanog broja učenika, trajali su od 1912. do 1916. godine.
Novi deo prvobitno je trebalo da bude izgrađen u renesansnom stilu, ali je to urađeno u post-secesionističkom, tako da od tada zgradu sačinjavaju dve građevine koje formiraju atrijum.
Problemi u organizovanju nastave počeli su sa Prvim svetskim ratom i potrajali do 1925. godine, kada je gimnazija vrata otvorila i za devojke.
U Đačkoj čitaonici, osnovanoj 1911. godine, održavane su pesničke i književne večeri, a školsku biblioteku, koja broji oko 27.000 naslova, obogatilo je osam hiljada knjiga koje su gimnaziji poklonili bivši učenici i profesori.
Najbrojniji legat je Spomen-biblioteka Jovane Aleksić, a Fond generacije učenika i profesora pomaže gimnaziju i nagrađuje najuspešnije učenike.
Zemunska gimnazija slavi 150 godina postojanja
RTV Studio B
06. Oktobar 2008 | 11: 56
Izvor : Beta
Zemunska gimnazija će nizom aktivnosti tokom oktobra proslaviti 150. godina postojanja.
Gimnazija će proslavu 150. rođendana početi u petak, izložbom "Izdavačka delatnost škole" u čitaonici.
U subotu će biti organizovana izložba likovnih radova i fotografija učenika, a svečana akademija je najavljena za utorak. 15. oktobar u "Madlenijanumu".
U proslavu jubileja biće uključen najstariji živi profesor te gimnazije, stogodišnjak Milan Besarabić, istaknuti vajar karikaturista.
Besarabić je u Zemunskoj gimnaziji izvajao bistu Branka Radičevića, koja se nalazi u zemunskom gradskom parku.
Proslava jubileja trebalo bi da bude završena koncertom hora "Viva Voks" u svečanoj sali gimnazije, u četvrtak 23. oktobra.
Zemunska gimnazija osnovana je 23. septembra 1858.godine. Bila je treća gimnazija u Srbiji, posle gimnazija u Sremskim Karlovcima otvorene 1792. i Novom Sadu (1810).
Prve godine rada imala je 21 učenika u samo jednom razredu. U to vreme Zemun je pripadao Austrijskom carstvu, tako da je zvanični jezik škole bio nemački.
Od 1872.godine Zemunska gimnazija ima sva četiri razreda, a od 1925. je po prvi put otvorena i za devojke.
Zemunsku gimnaziju danas pohađa oko 1.400 učenika u četiri razreda. Kolektiv broji oko osamdeset profesora, a škola je jedna od eminentnih obrazovnih ustanova Beograda.